Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Kredit od 31,5 miliona evra “spašava život” HE Jajce

Konačna odluka o zaduženju bit će donesena po okončanju pregovora sa IBRD-om sa kojim će se utvrditi konačni uslovi kreditnog zaduženja. Krajnji dužnik po ovom kreditu je Javno preduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar.

Današnjim zaključkom je prihvaćena i Informacija o kreditu IBRD-a za realizaciju ovog projekta kao osnova za vođenje pregovora, a Federalno ministarstvo finansija, JP EP HZHB d.d. Mostar i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije su zaduženi da u Tim za pregovore o ovom kreditu imenuju svoje ovlaštene predstavnike.

Federalno ministarstvo finansija će Vladi Federacije BiH podnijeti Informaciju o pregovorima, kao i tekst usaglašenog Ugovora između Bosne i Hercegovine i IBRD-a.

Federalno ministarstvo finansija je zaduženo i da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine radi provođenja daljnje procedure u vezi sa kreditnim zaduženjem.

Predlagač u Informaciji, između ostalog, navodi da je HE Jajce II puštena u pogon 1954. godine, te da je najstarija elektrana, a uz HE Jablanica predstavlja i najstariju aktivnu elektranu u BiH. HE Jajce II je imala samo jednu opsežniju obnovu u razdoblju od 1981. do 1984. godine, ali ni tada nisu zamijenjene sve vitalne komponente elekrane. Integralnim projektom revitalizacije HE Jajce II želi se sistemski obnoviti postrojenje kako bi mu se produžio životni vijek za bar 40 do 50 godina, uz primjenu cijelog niza savremenih tehnoloških i okolišno prihvatljivih rješenja.

Projekt revitalizacije HE Jajce II trebao bi da obuhvati potpunu zamjenu proizvodnih jedinica turbina-generator s pomoćnim pogonima, zamjenu zajedničkih pogona i druge vitalne opreme u elektrani, zatim zamjenu hidromehaničke opreme cijelog dovodno-odvodnog sistema elektrane, kao i građevinsku sanaciju ključnih objekata u strojarnici na brani.

U Informaciji je navedeno i da bi HE Jajce II bez obnove, a zbog starosti, prestala s radom u narednih 10-tak godina. Realizacijom bi, pored ostalih povoljnosti, došlo do zadržavanja postojećeg nivoa proizvodnje elekrične energije iz obnovljivih izvora uz određeno povećanje, a zbog povećane energetske učinkovitosti revitalizirane elektrane posljedično bi dovelo i do zadržavanja, te u određenoj mjeri i povećanja postojećeg doprinosa smanjenju emisije CO2. Ovim projektom bi se ostvario i veliki privredni doprinos, prenosi Biynisinfo.